《AnalizaprehranerisauHrvatskojiSloveniji》由会员分享，可在线阅读，更多相关《AnalizaprehranerisauHrvatskojiSloveniji（19页珍藏版）》请在金锄头文库上搜索。
1、 VETERINARSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBUAnaliza prehrane risa u Hrvatskoj i SlovenijiJosipa Rajkovi studentica 4.godineIzraeno u:Zavodu za biologijuVeterinarskog fakulteta Sveuilita u ZagrebuVoditelj: Prof. dr. sc. uro HuberZagreb, travanj 1999.19Analiza prehrane risa u Hrvatskoj i SlovenijiJosipa
2、 RajkoviZavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska1. SaetakAnaliza prehrane euroazijskih riseva (Lynx lynx) izvedena je na osnovi pretrage sadraja eludaca i izmeta riseva iz Hrvatske i Slovenije sakupljenih u razdoblju od 1983. do1998. godin
3、e. Utjecaj dobi, spola, tjelesne mase i godinjeg doba na izbor plijena risa istraen je na osnovi pregleda 39 uzoraka. Rezultati su pokazali da divlji parnoprstai iz porodice Cervidae (srna ili jelen) predstavljali glavni plijen risa (80% pojavljivanja u uzorcima), osobito u ljeto (100%). U jesen i z
4、imi takoer vaan plijen adultnih enki i subadultnih riseva inili su i puhovi (koji su nalaeni u 50% odnosno 27% uzoraka). Utvrena je i meuovisnost tjelesne mase plijena i tjelesne mase predatora; risevi veih tjelesnih masa hranili su se iskljuivo (100%) srnom ili jelenom (P 0.05 u odnosu adultnih i s
5、ubadultnih riseva). Za razliku od adultnih u prehrani subadultnih riseva naena je dlaka, kosti ili dijelovi tijela ak devet razliitih ivotinjskih vrsta (srna ili jelen, govedo, ovca, neparnoprsta, puh, divlja svinja, maka, kuna i ptice). Ovom analizom nije utvrena statistiki znaajna razlika u prehra
6、ni riseva iz Hrvatske i riseva iz Slovenije.Kljune rijei: ris, Lynx lynx, prehrana, izmet, sadraj eluca, Hrvatska, Slovenija2. UvodEuroazijski ris (Lynx lynx Linnaeus, Ordo: Carnivora, Familia: Felidae) na je authotoni predator, te kao trei po veliini, iza vuka (Canis lupus) i smeeg medvjeda (Ursus
7、arctos) spada u najvee Europske zvijeri, a po prehrani u sam vrh hranidbene piramide.Ekspanzija ljudske populacije, pojaana sjea uma i cijepanje areala risa te nekontrolirano izlovljavanje dovelo je do istrijebljenja ove vrste iz najveeg dijela Europe (Breitenmoser i sur. 1998). Tako je poetkom 20 s
8、t., tonije 1903. godine u Hrvatskoj ubijen posljednji poznati ris (Frkovi 1998a). Odluka o “povratu prirodi izgubljene vrste” tj. o reintrodukciji risa donesena je u jesen 1972. godine u Uzgojnom lovitu “Medved” u Koevju (R. Slovenija). Risevi su nabavljeni posredstvom umarskog instituta u Zbraslavu
9、 iz Zoolokog vrta Stromovka kod Ostrave u Slovakoj. Dopremljeni risevi bili su uhvaeni u Slovakom Rudogorju, sustavnom dijelu Karpata gdje obitava jedna od najrairenijih populacija te divljai u Europi (Frkovi 1998a). Nakon 46 dana karantene 2. oujka 1973. godine u Koevske ume je puteno 6 riseva; 3 m
10、ujaka i 3 enke (op 1994). Ris je iz Slovenije spontanim irenjem stigao u Hrvatsku, pa je ve 1974. godine uoen na Lazcu podno Risnjaka (Frkovi 1998a), a kasnije se proirio i na Hrvatsko primorje, Liku pa i Bosnu. Kako se areal risa irio tadanji Savjet za zatitu prirode Hrvatske 1. lipnja 1982. donosi
11、 odluku o posebnoj zatiti. Od tada se ris u Hrvatskoj lovi samo na temelju posebnog rjeenja Uprave za zatitu kulturne i prirodne batine (od 1998. Dravne uprave za zatitu prirode i okolia), a na prijedlog stalnog Povjerenstva za praenje populacije risa (Frkovi 1998a). Treba rei i to da u Crvenoj knji
12、zi ivotinjskih vrsta Republike Hrvatske - Sisavci (Frkovi 1994) ris ima status rijetke vrste.Dosadanja istraivanja o prehrani risa pokazala su da njegov glavni plijen ine divlji parnoprstai, te jedino u podrujima gdje ih nema, kao to je sluaj u istonoj Finskoj, risevi se hrane uglavnom zeevima (Pull
13、iainen i sur. 1995). Meu divljim parnoprstaima srna (Capreolus capreolus) igra najvaniju ulogu u prehrani risa, obino sainjavajui 50-99% konzumirane hrane (Nowicki 1997).Ris je lovac iznenaenja koji svoju rtvu lovi iz zasjede na zemlji i ubija je nakon kratkog trka i skoka s tono usmjerenim ugrizom
14、za grkljan, rjee za potiljak (Kaczensky i sur. 1997). Ris pri konzumaciji daje prednost miiju. Prosjena koliina hrane koju ris pojede je otprilike 2 kg mesa na dan (Haglund 1966, Novikov 1971). Prvo e poeti jesti but, a rjee pleke. Ako nije ometan u hranjenju, pojest e cijelu rtvu veliine srne tijek
15、om 3 do 7 noi (Kaczensky i sur. 1997).U Hrvatskoj i Sloveniji je detaljno praeno irenje reintroduciranog risa i zabiljeen je sav mortalitet (Frkovi 1998b), ali za razliku od ostalih Europskih populacija nisu objavljene znanstvene studije o prehrani, odnosno o vrstama plijena. Kao reintroducirana vrsta, ris uglavnom nije prihvaen meu lovcima i postoji neutemeljeno vjerovanje da se ris iz istrebljene populacije hranio preteno sitnim sisavcima. Zbog toga se pokazalo potrebnim napraviti ovaj rad iji je cilj odrediti vrste i uestalost pojedinih vrsta
